Baghaei je u dugoj objavi na društvenoj mreži X odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je ustvrdio da Amerika nije započela rat s Iranom. Trump je to rekao u srijedu na ceremoniji povodom Dana veterana na nacionalnom groblju Arlington, a Teheran njegove riječi smatra pokušajem bježanja od odgovornosti.
Šta je Trump rekao na groblju Arlington
Govoreći na ceremoniji obilježavanja Dana veterana, Trump je iznio tezu o tome ko je odgovoran za sukob dvije zemlje. Njegova izjava bila je kratka i nedvosmislena.
„Amerika nije započela rat s Iranom. Iran vodi rat protiv Amerike od 1979.”
Trump je dodao da je to pitanje trebalo riješiti davno. Time je sukob predstavio kao dugotrajnu iransku kampanju protiv Sjedinjenih Država, koja traje decenijama, a ne kao nedavni događaj.
Godina 1979. u ovom kontekstu nije slučajna. Tada je u Iranu izvedena revolucija, nakon koje su odnosi Teherana i Washingtona postali izrazito neprijateljski.
Baghaei: „Obmanjujući narativ“ i izmišljotina
Baghaei nije dugo čekao s reakcijom. U objavi na X-u iranski zvaničnik citirao je Trumpovu rečenicu i ocijenio da je riječ o novom pokušaju američkih vlasti da se distanciraju od posljedica rata.
„Američki zvaničnici sada su smislili novi obmanjujući narativ kako bi izbjegli odgovornost za katastrofalne ljudske, ekonomske i geopolitičke posljedice svoje nezakonite agresije na Iran: ‘Amerika nije započela rat s Iranom; Iranci su ga započeli revolucijom 1979!'”
Baghaei je zatim dodao da je to izmišljotina. Prema njegovim riječima, tvrdnja je tako očigledna da bi je svako razuman odmah prepoznao kao neistinu.
Njegovo tumačenje revolucije potpuno je suprotno Trumpovom. Za iranskog zvaničnika ona nije bila početak neprijateljstva, nego prekretnica u kojoj je zemlja povratila vlastiti suverenitet.
„Ova izmišljotina je toliko očigledna da bi je svaka razumna osoba bez oklijevanja prepoznala kao laž. Iranska revolucija 1979. bila je povratak suvereniteta zemlje, slobode i ljudskog dostojanstva. I, naravno, gorko sjećanje na američko miješanje, posebno na državni udar 1953. koji je podržala CIA, tada je bilo svježe u svijesti Iranaca, kao što je i danas”
„Dva puta usred pregovora“: optužbe na račun Washingtona
Baghaei je potom prešao na pitanje vojne agresije. Naveo je da pojam ima jasnu definiciju i da američki zvaničnici, koliko god pokušavali, ne mogu zaobići činjenice koje spominje.
„Vojna agresija ima jasnu definiciju. Bez obzira na to koliko očajnički američki zvaničnici pokušavaju izbjeći to pitanje, ne mogu izbrisati iz svijesti američkog naroda i svijeta činjenicu da su upravo Sjedinjene Američke Države dva puta, u manje od devet mjeseci, pokrenule ničim izazvanu agresiju na Iran usred diplomatskih pregovora. Ubili su iranskog vrhovnog vođu i visoke iranske zvaničnike, ubili i ranili naše žene i djecu i uništili našu vitalnu infrastrukturu”
To su, naravno, tvrdnje iranske strane iznesene u političkoj poruci. Baghaei ih je predstavio kao činjenice koje Washington ne može izbrisati iz svijesti javnosti.
Vojni i politički ćorsokak
Iranski zvaničnik tvrdi i da se američka administracija zbog svojih odluka našla u teškoj poziciji. Prema njegovim riječima, Washington pokušava negirati odgovornost, a neuspjeh u ostvarivanju ciljeva prikriti pričom o pobjedi.
„Sada kada je američka administracija zapala u vojni i politički ćorsokak, pokušava i negirati odgovornost za početak rata i prikriti neuspjeh u ostvarivanju svojih ciljeva iza narativa o pobjedi. To je uprkos činjenici da je američki politički establišment na najvišem nivou priznao da je rat protiv Irana glavni uzrok njegovog izbornog poraza”
Historijski spisak: od 1953. do ubistva Soleimanija
Najopširniji dio objave odnosi se na historiju odnosa dviju zemalja. Baghaei je poručio da bi, ako američki zvaničnici pitanje „ko je počeo“ vežu za historijske korijene sukoba, trebalo gledati mnogo dalje od 1979.
„Ako američki zvaničnici, kada govore o tome ko je započeo neprijateljstva, misle na historijske korijene sukoba, onda bi bilo dobro da okrenu stranice historije još dalje unazad: do državnog udara iz augusta 1953. koji je podržala CIA; do političke, obavještajne, vojne i finansijske podrške Washingtona Sadamovom režimu u njegovoj osmogodišnjoj agresiji na Iran; do saučesništva Reaganove administracije s Irakom u upotrebi hemijskog oružja protiv Iranaca; do opstruiranja svakog ozbiljnog pokušaja Vijeća sigurnosti UN-a da Sadamov režim pozove na odgovornost”
Na tom spisku, prema Baghaeiju, nalaze se i događaji iz kasnijih godina:
- direktno učešće američke mornarice u Sadamovoj vojnoj agresiji na Iran u aprilu 1988. godine,
- obaranje iranskog civilnog aviona iznad Perzijskog zaljeva u julu 1988., u kojem je poginulo svih 290 ljudi,
- sveobuhvatne ekonomske sankcije osmišljene da nanesu štetu iranskom narodu,
- jednostrano povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma (JCPOA) i vraćanje kampanje „maksimalnog pritiska“,
- ubistvo Qassema Soleimanija.
Soleimanija je iranski zvaničnik nazvao nacionalnim herojem Iranaca i istaknutom figurom u cijeloj regiji.
Pojedine od ovih tačaka, poput državnog udara 1953. ili iransko-iračkog rata iz osamdesetih godina, dio su opće poznate historije odnosa Irana i Zapada. Međutim, njihovo tumačenje i dalje je predmet snažnih političkih sporova.
Šta ovo znači: borba oko tumačenja historije
Razmjena poruka pokazuje da se sukob odvija i na simboličkom planu, u borbi oko toga ko snosi krivicu. Trump polazi od 1979. i iranske revolucije, dok Teheran traži korijene u ranijim decenijama i u konkretnim američkim potezima.
Baghaei je svoju poruku zaokružio direktnom optužbom na račun Washingtona. Odgovornost za rat, kako je poručio, ne može se izbjeći „vraćanjem sata unazad“ niti promjenom značenja pojma rata.
„Sjedinjene Američke Države ne mogu izbjeći odgovornost za svoju odluku da 28. februara 2026. pokrenu nezakonit rat po izboru protiv Irana tako što će vraćati sat unazad ili redefinisati značenje rata. Sjedinjene Američke Države su i podstrekač historijskog neprijateljstva prema iranskom narodu i pokretač vojne agresije na Iran”
Za čitaoce u Bosni i Hercegovini ova razmjena važna je kao pokazatelj koliko su stavovi dvije strane udaljeni. Dok tako različito tumače i sam početak sukoba, jasno je da će dogovor o njegovom okončanju zahtijevati mnogo više od međusobnih optužbi. Baghaei i Trump su u ovom slučaju iznijeli dvije potpuno suprotne verzije događaja, a pitanje odgovornosti ostaje u središtu političke i diplomatske rasprave.
