Lider SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Republike Srpske Siniša Karan ostali su sjediti tokom intoniranja himne Bosne i Hercegovine na konstitutivnoj sjednici 12. saziva Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u Banjoj Luci. Obojica su ustala tek kada je nakon državne himne intonirana himna Republike Srpske.
Milorad Dodik i Karan nisu ustali za državnu himnu
Sjednica je počela protokolarnim dijelom, uobičajenim za otvaranje novog saziva parlamenta. Prvo je odsvirana himna BiH, a zatim himna Republike Srpske. Milorad Dodik i Siniša Karan nisu ustali za prvu, dok su za drugu ustali.
Prizor je zabilježen kamerama i ubrzo se pojavio u javnosti u obliku video snimka. U dostupnim informacijama nema objašnjenja zbog čega su dvojica zvaničnika ostala sjediti, niti njihove izjave o tome. Zbog toga se u ovom trenutku može govoriti samo o onome što se vidi na snimku.
Himna Bosne i Hercegovine je instrumentalna kompozicija, bez teksta, i jedan je od državnih simbola. Himna Republike Srpske je simbol entiteta. Bosna i Hercegovina se, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko Distrikta, a državni simboli važe za cijelu zemlju.
Zašto se pažnja javnosti vezuje za protokol
Na javnim i svečanim događajima uobičajeno je da prisutni tokom himne stoje, jer se to smatra znakom poštovanja prema simbolu koji se intonira. Upravo zato svaki odstupajući prizor sa ceremonije u kojoj učestvuju visoki zvaničnici privuče pažnju.
Na sjednici NSRS prisutni su bili poslanici, članovi rukovodstva entiteta i gosti. Milorad Dodik i Siniša Karan su među najvidljivijim učesnicima, pa je njihovo držanje tokom protokolarnog dijela bilo na vidiku svih prisutnih i kamera.
Koalicioni sporazum potpisan prije sjednice
Konstitutivnoj sjednici prethodilo je potpisivanje koalicionog sporazuma stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Sporazum je potpisan jutros, prije nego što su poslanici ušli u skupštinsku salu.
Potpisivanje dokumenta pokazuje da su stranke vladajuće koalicije dogovor o zajedničkom nastupu u novom sazivu postigle prije formalnog početka rada parlamenta. Takvi sporazumi obično uređuju raspodjelu najvažnijih funkcija i način zajedničkog odlučivanja. Sadržaj ovog dokumenta nije naveden u dostupnim informacijama.
Šta se radi na konstitutivnoj sjednici
Konstitutivna sjednica je prvo okupljanje poslanika nakon izbora. Na njoj poslanici preuzimaju mandate i polažu svečanu zakletvu, čime formalno stupaju na dužnost. Tek nakon toga skupština može nastaviti rad i birati svoje rukovodstvo.
Nakon zakletve slijedi izbor novog skupštinskog rukovodstva. Riječ je o predsjedniku Narodne skupštine i njegovim zamjenicima, koji vode sjednice i usklađuju rad parlamenta. Izbor rukovodstva je prva provjera dogovora unutar vladajuće većine.
- preuzimanje poslaničkih mandata,
- polaganje svečane zakletve,
- izbor predsjednika i drugog skupštinskog rukovodstva.
Narodna skupština i njeni akteri
Narodna skupština Republike Srpske je jednodomni parlament entiteta, a poslanike biraju građani na opštim izborima. Ona donosi zakone koji se primjenjuju u Republici Srpskoj, usvaja budžet entiteta i nadzire rad izvršne vlasti. Zbog toga raspored snaga u njoj direktno utiče na politiku koja se vodi u entitetu.
SNSD je stranka koju predvodi Milorad Dodik i nosilac je vladajuće koalicije. Siniša Karan obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske, a Ujedinjena Srpska je stranka na čijem je čelu Nenad Stevandić. Upravo su ta tri imena u prvom planu prvog dana rada novog saziva.
Stevandić kandidat za predsjednika Narodne skupštine
Za predsjednika Narodne skupštine predložen je lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić. Njegova kandidatura dolazi iz redova vladajuće koalicije, koja u novom sazivu ima snažnu poslaničku podršku.
Milorad Dodik je ranije najavio da će vladajuću koaliciju u novom sazivu činiti 56 poslanika. Ako se taj broj potvrdi u skupštinskoj sali, koalicija bi raspolagala većinom koja se računa u odnosu na ukupan broj poslanika, a ne samo na one koji su prisutni u sali.
Dvotrećinska većina u skupštini od 83 poslanika
Narodna skupština Republike Srpske ima 83 poslanika. Za dvotrećinsku većinu potrebno je najmanje 56 glasova, što je upravo broj koji je najavio Milorad Dodik. Vladajuća koalicija bi tako mogla sama donositi odluke za koje se traži kvalifikovana većina, bez oslanjanja na opoziciju.
Za građane to u praksi znači da bi vladajuća većina mogla bez većih prepreka usvajati zakone i druge akte, dok bi opozicija imala ograničen uticaj na ishod glasanja. Na prvim sjednicama, počev od izbora rukovodstva, bit će jasnije kako će se ta većina ponašati pri glasanju.
Šta slijedi nakon konstituisanja skupštine
Nakon izbora predsjednika i drugih funkcionera skupštine, novi saziv može nastaviti rad prema dnevnom redu. Slijedi, u skladu s ustavnom procedurom, formiranje nove entitetske vlade, za koju će podrška poslanika vladajuće koalicije biti presudna.
Milorad Dodik je, kao lider najjače stranke vladajuće koalicije, jedan od ključnih aktera tog procesa. Zvanične reakcije na ponašanje dvojice zvaničnika tokom himne BiH u dostupnim informacijama nisu navedene.
