Budžet za odbranu Hrvatske u 2027. godini iznosit će 2,05 milijardi eura, što je otprilike devet puta više nego što za odbranu izdvaja Bosna i Hercegovina. O planu je govorio hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je naglasio da se nastavlja modernizacija Oružanih snaga.
Plenković je tu temu otvorio govoreći o otpornosti zemlje. Pod otpornošću se podrazumijeva sposobnost države da odgovori na vojne, sigurnosne i druge krize. Podsjetio je da se vojska već opremа novim sistemima i da će se ulaganja nastaviti.
Budžet za odbranu u okviru državnog budžeta
Prema navodima hrvatske Vlade, budžet za 2027. godinu usmjeren je na nekoliko ciljeva. Riječ je o zaštiti životnog standarda građana, nastavku razvojnih ulaganja i ravnomjernom regionalnom razvoju.
Uz to, Vlada naglašava očuvanje stabilnosti javnih finansija. Posebno se izdvajaju jačanje energetske i prehrambene sigurnosti te ulaganja u odbranu.
Budžet za odbranu tako je predstavljen kao dio šireg paketa prioriteta, a ne kao izdvojena stavka. U Hrvatskoj državni budžet usvaja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, pa se iznos od 2,05 milijardi eura veže za godišnji plan državnih prihoda i rashoda.
Tenkovi, raketni sistemi i korveta
Plenković je nabrojao šta se trenutno nabavlja za Oružane snage. Vojska se oprema tenkovima Leopard, raketnim sistemima HIMARS i Chunmoo, bespilotnim letjelicama i višenamjenskim brodom, odnosno korvetom.
Pojedini nazivi možda nisu svima poznati:
- Leopard je porodica tenkova njemačke proizvodnje.
- HIMARS je mobilni raketni artiljerijski sistem američke proizvodnje.
- Chunmoo je južnokorejski sistem višecijevnih raketnih bacača.
- Korveta je manji ratni brod, u ovom slučaju višenamjenski.
Premijer je dodao da se unapređuju i sposobnosti višenamjenskih borbenih aviona Rafale. Riječ je o francuskim avionima koje je Hrvatska nabavila za svoje vazduhoplovstvo.
Već sam spisak pokazuje da se Hrvatska opremom snabdijeva u više država, među njima Njemačkoj, Sjedinjenim Državama, Južnoj Koreji i Francuskoj. Upravo modernizaciju vojske Vlada navodi kao razlog za visok budžet za odbranu u narednoj godini.
Povratak vojske u Beli Manastir
Plenković je govorio i o rasporedu jedinica. Nastavljaju se osnovna vojna obuka i povratak vojske u različite dijelove Hrvatske.
Cilj u narednom periodu, kako je naveo, jeste da se vojska vrati u Beli Manastir. To je grad u Baranji, na istoku zemlje, u blizini granice sa Mađarskom i Srbijom.
Budžet za odbranu daje finansijski okvir za takve planove, ali u izvoru nema podataka o rokovima ni o tome koje bi jedinice bile smještene u tom gradu. Poruka je da se vojna prisutnost želi ravnomjernije rasporediti po državi, što se uklapa u govor o regionalnom razvoju.
Policija, vatrogasci i vanjska granica
Pored vojske, prioritet ostaju i druge službe. Plenković je izdvojio policiju, vatrogasce, civilnu zaštitu i helikoptersko spašavanje.
Poseban naglasak stavio je na jačanje nadzora vanjske granice. Hrvatska je članica Evropske unije, pa njena granica prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori ujedno predstavlja vanjsku granicu Unije.
Za sve te potrebe, prema njegovim riječima, u novom višegodišnjem finansijskom okviru bit će osigurana značajna sredstva. Višegodišnji finansijski okvir je dugoročni plan budžeta Evropske unije, u kojem se unaprijed utvrđuju veliki prioriteti potrošnje.
Budžet za odbranu u poređenju s BiH
Poređenje s Bosnom i Hercegovinom pokazuje koliko se izdvajanja dvije susjedne zemlje razlikuju. Budžet za odbranu Hrvatske, prema podacima iz izvora, devet puta je veći od iznosa koji u istu svrhu izdvaja BiH.
Razlika dijelom proizlazi iz različitog položaja dvije države. Hrvatska je članica NATO-a od 2009. i Evropske unije od 2013. godine, a članstvo u savezu nosi obaveze koje se odnose na sposobnosti vojske i nabavku opreme.
Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a. Njenu odbranu, uključujući Oružane snage BiH, finansiraju institucije BiH, a nadležno je Ministarstvo odbrane BiH.
Za građane BiH ovaj podatak ima praktičnu težinu. Naoružavanje velikog susjeda često se spominje u raspravama o regionalnoj sigurnosti i o tome koliko država treba da izdvaja za odbranu. Pritom iznos sam po sebi ne govori o svemu, jer se potrebe i obaveze država razlikuju.
Šta slijedi nakon najave
Hrvatska Vlada za sada je predstavila okvir budžeta i prioritete, a modernizacija vojske ide u fazama. Nabavke tenkova, raketnih sistema, bespilotnih letjelica i korvete već su u toku, dok se sposobnosti aviona Rafale dodatno unapređuju.
Plenković je poručio da će ulaganja u odbranu ići paralelno sa zaštitom životnog standarda i razvojem. Kako će se to odraziti na pojedine stavke, bit će jasnije kada se objave detaljniji podaci o raspodjeli sredstava za 2027. godinu.
Do tada ostaje jasna slika o razmjeru. Budžet za odbranu od 2,05 milijardi eura svrstava vojsku među prioritete Vlade, uz policiju, civilnu zaštitu i nadzor granice.
