Ustavni sud BiH u petak je stavio van snage izjavu Željke Cvijanović o vitalnom interesu Republike Srpske i odluku Narodne skupštine RS-a kojom je ta izjava potvrđena. Odluku je u saopćenju oštro ocijenio Nešić, koji smatra da je riječ o opasnom presedanu i uvodu u ukidanje veta kao mehanizma zaštite srpskog naroda.
Šta je odlučio Ustavni sud BiH
Sud je utvrdio da izjava o vitalnom interesu i odluka NSRS-a nisu donesene u skladu s uvjetima iz člana V/2.d) Ustava BiH. Zbog toga su oba akta stavljena van snage.
Posljedica je jasna: na snazi je ostala odluka Predsjedništva BiH od 29. juna. Tom odlukom imenovana su četiri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a među njima su i dva strana stručnjaka. Ustavni sud BiH time je zapravo odblokirao imenovanja koja je izjava o vitalnom interesu trebala zaustaviti.
Kako funkcioniše mehanizam iz člana V/2.d)
Predsjedništvo BiH ima tri člana, po jednog iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Ono nastoji odluke donositi konsenzusom, ali Ustav BiH predviđa izuzetak kada član Predsjedništva smatra da je odluka štetna za vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran.
U tom slučaju član Predsjedništva daje izjavu o vitalnom interesu. Ako je izjavu dao član iz Republike Srpske, odluka se upućuje Narodnoj skupštini RS-a. Kada izjavu potvrdi dvotrećinska većina, osporena odluka Predsjedništva nema učinka.
Upravo taj postupak bio je predmet ocjene. Ustavni sud BiH zaključio je da uvjeti iz člana V/2.d) u ovom slučaju nisu ispunjeni, pa izjava nije mogla zaustaviti odluku Predsjedništva.
Nešić: „Krnji Ustavni sud odavno je izgubio legitimitet“
Nešić je u saopćenju iznio niz teških ocjena na račun suda i onih koje smatra njegovim političkim zaleđem. Poručio je:
„Krnji Ustavni sud odavno je izgubio legitimitet i postao produžena ruka sarajevskih političkih krugova za promjenu ustavnog uređenja i razgradnju Ustava BiH. Sretno im bilo, ali neka dobro zapamte da bez dejtonskog Ustava BiH nema ni BiH“, poručio je Nešić u saopćenju.
Odluku koju je donio Ustavni sud BiH Nešić vidi kao presedan bez premca u periodu nakon Dejtonskog sporazuma. Naveo je:
„U postdejtonskoj historiji BiH još se nije desilo da se članu Predsjedništva BiH osporava pravo na veto. Ovo je opasan presedan koji je uvod za buduće odluke i otimačina prava na veto kao mehanizma zaštite Republike Srpske i srpskog naroda. Oni koji su se upustili u ovako opasnu avanturu, prije svega, ne misle dobro BiH“, naveo je.
Imovina, koncesije i „institucionalni odgovor“
Nešić je odluku povezao sa širim sporom o nadležnostima između države i entiteta. Tvrdi da Republika Srpska već gubi ono što joj, prema njegovom tumačenju Ustava BiH, pripada.
„Neustavno nam otimaju državnu imovinu, poljoprivredno zemljište, šume, rijeke, rudnike, što prema Ustavu BiH pripada entitetima. Otimaju nam pravo na dodjelu koncesija. Sad nas pokušavaju ostaviti bez mehanizma zaštite, odnosno veta. Ostalo je još da nam počnu upadati u kuće. Republika Srpska mora imati institucionalni odgovor na ovo nasilje nad Ustavom BiH i naći način da zaštiti ono što nam je dao Dejton. Tuđe nećemo, ali naše ne damo“, dodao je Nešić.
Riječ je o političkim ocjenama jednog od aktera, a ne o utvrđenim činjenicama. Nešić pritom nije precizirao kakav bi institucionalni odgovor Republika Srpska trebala dati.
Ko odlučuje u Ustavnom sudu i kakva je snaga njegovih odluka
Prema Ustavu BiH, sud ima devet sudija. Četiri sudije bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dvije Narodna skupština RS-a, a tri sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Ustavni sud BiH među ostalim rješava sporove između entiteta, kao i između države i entiteta, te ocjenjuje usklađenost propisa s Ustavom. Njegove odluke su konačne i obavezujuće, a protiv njih nema redovnog pravnog lijeka. Zbog toga se i političke reakcije na presude tog suda često odnose na njegov sastav i legitimitet, a ne samo na sadržaj odluke.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Komisija je osnovana na osnovu Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma i bavi se zaštitom dobara koja imaju status nacionalnog spomenika BiH. Za građane to praktično znači da se o zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa odlučuje na državnom nivou, bez obzira na to u kojem se entitetu dobro nalazi.
Odluka Predsjedništva od 29. juna odnosila se na popunjavanje sastava Komisije sa četiri člana. Izjava Cvijanović o vitalnom interesu RS-a trebala je zaustaviti tu odluku. Ustavni sud BiH ocijenio je da postupak nije proveden u skladu s Ustavom.
Šta slijedi nakon presude
Odluka Predsjedništva o imenovanju četiri člana Komisije ostala je na snazi, dok izjava o vitalnom interesu i odluka NSRS-a više ne proizvode pravno dejstvo. Pravo veta, kao i način na koji se vitalni interes može pozivati, ostaje jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.
Nešićevo saopćenje pokazuje da se rasprava o tome sada seli na političko polje. Ustavni sud BiH ima posljednju riječ u ustavnopravnom smislu, ali koje će konkretne korake povući institucije Republike Srpske, iz dostupnih informacija nije poznato.
