Centralna izborna komisija BiH (CIK) odbila je zahtjev Transparency Internationala (TI) i Koalicije „Pod lupom“ da im dostavi podatke sa glasačkih skenera i uređaja za identifikaciju birača. Odluka je donesena na sjednici CIK-a, a dvije organizacije tvrde da je takvo postupanje nezakonito i najavljuju pravne postupke.
Spor otvara pitanje koje se tiče svih birača u BiH: ko i na koji način može provjeriti da li su nove izborne tehnologije radile ono zbog čega su uvedene.
Šta su TI i „Pod lupom“ tražili od CIK-a
Prema zajedničkom saopćenju dvije organizacije, zahtjev je obuhvatao nekoliko vrsta podataka. Sve se odnose na rad tehnologija tokom izbora i na tačnost objavljenih rezultata.
- podatke o izlaznosti po biračkim mjestima,
- broj birača koje nije bilo moguće identifikovati otiskom prsta,
- spisak biračkih mjesta na kojima neka od tehnologija nije korištena,
- spisak biračkih mjesta na kojima se elektronsko i ručno brojanje glasova nije poklopilo.
Riječ je, dakle, o podacima koji bi pokazali gdje je sistem funkcionisao kako je zamišljen, a gdje nije. Upravo zbog toga organizacije insistiraju na njihovoj objavi.
Kako je CIK obrazložio odbijanje
Na sjednici na kojoj se odlučivalo o zahtjevu rečeno je da bi se traženi podaci mogli pogrešno protumačiti. Član CIK-a Suad Arnautović objasnio je razloge, a njegove riječi prenosimo u cijelosti.
„To su pojedinačni podaci koji, kada bi se iz konteksta izvukli, mogli na različite načine interpretirati i mogla bi se u javnosti steći potpuno pogrešna slika o ovome“, kazao je član CIK-a Suad Arnautović.
Arnautović je dodao da podaci neće biti dostavljeni prije nego što o svemu raspravi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. CIK, dakle, odluku o objavi vezuje za politički forum, a ne za zakonski rok ili proceduru.
Zašto organizacije sumnjaju u zvanične podatke
TI i „Pod lupom“ ističu da sumnju u moguće manipulacije izazivaju i sami zvanični podaci. Prema objavljenim rezultatima, izlaznost je u brojnim lokalnim zajednicama neprirodno porasla između 17 i 19 sati.
Podaci Koalicije „Pod lupom“ s reprezentativnog uzorka pokazuju i drugi problem. Broj listića za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine poklapao se s brojem birača identifikovanih na uređaju na 55,8 posto posmatranih biračkih mjesta. Na 6,5 posto mjesta razlika je bila veća od tri glasa.
Osim toga, TI je vlastitom analizom pronašao više od 500 biračkih mjesta s pokazateljima koji prema međunarodnoj praksi upućuju na moguće nepravilnosti. To su mjesta na kojima je zabilježena barem jedna od sljedećih pojava:
- izlaznost veća od 80 posto, što je skoro dvostruko više od prosjeka,
- više od 15 posto nevažećih listića,
- više od 80 posto glasova za jednog kandidata.
Ovi pokazatelji sami po sebi ne dokazuju prevaru. Ipak, prema međunarodnoj praksi, oni su razlog za dodatnu provjeru, a za nju su potrebni upravo podaci koje CIK odbija objaviti.
Zašto su uopće uvedene nove tehnologije
Iz ovih organizacija podsjećaju da su nove izborne tehnologije uvedene nakon što su posmatranjem izbora, sudskim procesima i grafološkim analizama dokazane masovne manipulacije glasovima. Među njima su navedeni:
- glasanje uime drugih, najčešće preminulih i onih koji nisu izašli na izbore,
- dvostruko glasanje,
- zloupotreba pomoći pri glasanju,
- narušavanje tajnosti glasanja,
- dopisivanje glasova na prazne listiće i namjerno poništavanje važećih.
Elektronskom identifikacijom birača trebala se spriječiti zloupotreba identiteta. Skeneri su, s druge strane, bili zamišljeni kao zaštita od manipulacija listićima i brojanjem glasova.
Kako su podsjetili, nekorištenjem ili pogrešnom primjenom bilo koje od tih tehnologija mogao se otvoriti prostor za nove manipulacije. Zbog toga podaci sa glasačkih skenera i identifikacionih uređaja imaju poseban značaj. Tek oni mogu pokazati da li su tehnologije zaista zatvorile staru rupu u sistemu.
Optužbe za netransparentnost
TI i „Pod lupom“ tvrde i da je uvođenje tehnologija bilo izrazito netransparentno. Prema njihovim riječima, ni danas nije jasno kako su utvrđeni rezultati i jesu li mijenjani u odnosu na preliminarne. Takođe nije objašnjeno zašto nisu objavljena poređenja izlaznosti s uređaja s brojem listića, niti elektronskih rezultata s ručnim.
Nejasno je i koja je izlaznost prikazana na web-stranici s rezultatima. Moguće je da je to izlaznost s uređaja za identifikaciju, ali i broj listića koje su obradili skeneri. Bez te informacije građani ne mogu znati šta tačno gledaju.
Šta slijedi
Rezultati su potvrđeni, a nijedno biračko mjesto nije poništeno. Zbog toga TI i „Pod lupom“ smatraju da više nema prepreka za objavu svih traženih podataka. Pozvali su CIK da ih odmah dostavi.
Upozorili su da bi odbijanje moglo dodatno baciti sumnju na izborni proces i potaknuti spekulacije o novim nepravilnostima. Obje organizacije najavile su pravne postupke, ali nije precizirano kada će biti pokrenuti niti pred kojom institucijom.
Za građane je ključno pitanje da li će podaci biti objavljeni prije ili tek nakon rasprave u Parlamentarnoj skupštini BiH, i hoće li ih objaviti CIK ili će to biti naloženo odlukom nadležnog organa. Do tada ostaje otvoreno pitanje povjerenja u tehnologije koje su trebale ojačati povjerenje u izbore.