Ona je jedna od najpopularnijih biljaka današnjice, kako na otvorenim zelenim površinama, tako i u baštama i domovima. Njena zastupljenost je tako velika prvenstveno zbog neobičnog izgleda i ljepote, atraktivne boje, opojnog mirisa, neobičnog ukusa i brojnih ljekovitih svojstava.
Smatra se da lavanda potiče sa zapadnog Mediterana, dok je danas vrlo prisutna na svim kontinentima, u različitim oblicima i svojstvima. Naročito je karakteristična za Francusku gdje je započeta njena masovna proizvodnja, kao dio tradicije koji je očuvan do danas.
Lavanda raste kao prepoznatljivi zimzeleni polugrm visine od 30 do 100 cm sa karakterističnim sivo – zelenkastim listovima i plavo – ljubičastim cvijetovima. Jedinstvena boja cvijetova čak i nosi naziv prema biljci – boja lavande. Izuzetno prijatan i osoben miris je dodatno doprinijeo popularnosti ove biljke.
Lavanda je bila korišćena od davnina, što pokazuju brojna otkrića, poput ćupa sa uljem lavande u grobnici poznatog egipatskog faraona Tutankamona koji je najvjerovatnije vladao od 1334. do 1325. godine p.n.e.
Sam naziv lavanda vuče korijen od latinske riječi “lavare” što znači “prati”, a povezuje se sa činjenicom da se u čuvenim rimskim kupatilima koristio cvijet lavande radi opuštanja, dok je poslije kupanja služio za parfemisanje.
Primjena lavande
Kao vrijedan sastojak narodne medicine, lavanda se koristi hiljadama godina. Primenjivana je za spravljanje tonika za umirenje nerava, kao antiseptik, za poboljšanje varenja, kao i za dezinfekciju, pa se u prošlosti vjerovalo da može da posluži kao preventiva protiv kuge.
Lavanda pomaže i u zacjeljivanju opekotina, odnosno regeneraciji kože i ublažavanju ožiljaka što se ističe kao jedna od njenih važnijih primjena.
Eterično ulje lavande se dobija iz svježih cvijetova biljke i koristi se u medicinske svrhe, a prema mnogima je najbolje eterično ulje i jedno je od najbezbjednijih, pa se može nanositi direktno na kožu.
Masaža uljem lavande obično se koristi za relaksaciju, ali može biti od koristi i kod reumatskih problema, bolova u mišićima, zglobovima, kod išačenja i slično. Lavanda se smatra jednim od najvrednijih sastojaka moderne aromaterapije koji pomaže u balansiranju kako duha, tako i tijela.
Karakterističan miris čini ovu biljku vrijednim sastojkom kozmetičkih preparata, parfema i različitih proizvoda za osvježavanje i čišćenje kuće. Kesice sušene lavande takođe imaju široku primjenu, prvenstveno u odbijanju moljaca iz ormara.
Lavanda se često koristi u kulinarstvu kao začin, bilo da je sušena ili svježa. Njeni cvijetovi imaju neobičnu aromu i mogu da budu interesantna dekoracija. Listovi mogu da se koriste kao zamjena za ruzmarin. U otmenim svjetskim restoranima se vraća u upotrebu kao vrlo cijenjen dodatak jelima.
Kao jedna od najprisutnijih biljaka u uređenju zelenih površina, lavanda ima značajnu ulogu u pejzažnoj arhitekturi zbog interesantnog izgleda, prijtnog mirisa i činjenice da je zimzelena. Kako se može gajiti i kao sobna biljka, može biti vrijedan ukras u uređenju enterijera.
Njega lavande
Lavanda se dobro razvija u uslovima naše klime, prilično je otporna i ne zahtijeva velike količine vode, pa sve češće se može naći i u baštama ovih prostora, što do skora nije bio slučaj.
Odgovaraju joj topli, osunčani položaji na direktnom suncu, koji su zaklonjeni od vjetra. Može da prezimi na otvorenom jer podnosi temperature i do -20°C. Dobro podnosi sušu osim u početnoj fazi rasta.
Kada je u pitanju zemljište, najbolje je pomiješati zemlju za cvijeće sa pijeskom, pa čak i piljevinom i sitnim šljunkom kako biste spriječili zadržavanje suvišnje vlage.
Nije neophodno prihranjivanje, ali nije na odmet za bogatije cvjetanje i udio eteričnog ulja. Najbolje je da izaberete đubrivo sa većim sadržajem kalijuma.
Orezivanje je veoma bitno za pravilan rast i razvoj biljke i oblikovanje gusto zbijenog grma. Obično se orezuje na visinu od 8 do 15 cm u prve dvije godine razvoja.
Lavanda se na zelenim površinama sadi u kombinaciji sa drugim biljkama ili samostalno, koristi se za oblikovanje živica i bordura, kao i za ispunjavanje saksija. Takođe se može gajiti na balkonima i u saksijama u enterijeru kao začinska biljka ili kao vrijedan ukras u kući.
Izvor: dnevno.rs