Prema narodnoj poslovici, za osobu dobrog zdravlja kaže se da je zdrava kao dren.
To poređenje nije nastalo slučajno, već zato što je drvo drijena izdržljivo, otporno na bolesti i može doživjeti više od sto godina.
Drijen (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Evrope i u jugozapadnoj Aziji.
Može se pronaći na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma. Drijen je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do osam metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do oktobra.
Plodovi, poznati i pod nazivima drenjule i drenjine, su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je košpica. U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelovi drijena – koru, list, cvijet, plod. Plodovi se beru čim počnu dobijati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.
LJEKOVITA SVOJSTVA DRIJENA
Vrijednost drijena i njegova ljekovita svojstva prepoznati su još u antičko doba. Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Persije koji kažu da se drijen koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.
U prvom vijeku drijen spominje i grčki doktor Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima”, koje je služilo doktorima i botaničarima sve do renesanse.
Sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U njemu ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narandži.
Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, uprkos tome što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.
U Francuskoj i Italiji od drijena masovno prave vino i žele, a nedozrele plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj ga kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira.
U Rusiji prave ukusne supe i koriste ga kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski poštovaoci tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drijena.
Svaki njegov dio je ljekovit – plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene košpice. Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, ospica, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.
Ruski naučnici su ustanovili da kora stabla i listovi drijena posjeduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki mogu da se koriste za regeneraciju kože i sluzokože.
Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.
Koristi se kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:
– bolesti grla,
– bolesti bubrega,
– slabokrvnosti,
– proljeva,
– groznice,
– rana,
Tinktura od drena pomaže kod:
grlobolje
slabokrvnosti
bolesti bubrega
proljeva
hemeroida
dijabetesa
bržeg zacjeljivanja rana
Oblozi od drena
Tinkturu drena možete iskoristiti i za obloge.
Nekoliko kapi tinkture nakapajte na vatu ili gazu i pričvrstite zavojem.
Prije toga kožu možete namazati tankim slojem vazelina. Na taj ćete je način zaštititi od eventualnih alergija i isušivanja zbog alkohola.
Oblog ostavite 2 do 4 sata.
Oblozi od drena pomažu kod:
bržeg zacjeljivanja rana
ekcema
osipa
infekcija kože
Izvor: alternativa